NARODNI MUZEJ ČAČAK

 
NATIONAL MUSEUM OF ČAČAK
MUSÉE NATIONAL DE ČAČAK
 
Cara Dušana 1, 32 000 Čačak; tel: +381 032 222 169; fax: +381 032 349 317
 
e-mail: camuzej@sbb.co.yu
 

STALNA POSTAVKA     O NAMA       O MUZEJU       POSEBNA IZDANJA      PROJEKTI

 

Konak gospodar Jovana Obrenovića

Gospodar Jovan Obrenović, rad Uroša Kneževića, 1836.

Grb dinastije Obrenović, na fasadi konaka Jovana Obrenovića u Čačku, 1835. godina

   

Narodni muzej u Čačku je osnovan 30. avgusta 1952. godine sa zadatkom da prikuplja, obrađuje, čuva i izlaže muzejsku građu i proučava prošlost trnavskog, ljubićskog, takovskog, dragačevskog i moravičkog kraja.
Muzej je ustanova kompleksnog tipa za zaštitu pokretnih kulturnih dobara na teritoriji Moravičkog okruga. U svom sastavu ima odeljenja za:

Stalna postavka Narodnog muzeja otvorena je 1996. godine u konaku gospodara Jovana Obrenovica. Čine je tri tematske celine:

  • Čačanski kraj od neolita do kraja srednjeg veka
  • Ovčarsko-kablarski manastiri i crkve čačanskog kraja
  • Čačanski kraj u ustancima i ratovima 1804. - 1941.

Muzej je od osnivanja do danas organizovao preko 200 izložbi iz svojih zbirki, i u saradnji sa drugim ustanovama. Mnoge od njih bile su svojom tematikom i savremenim muzeološkim izrazom u vrhu dostignuća naše muzeološke prakse. Gostovale su u Beogradu, Kruševcu, Kraljevu, Novoj Varoši, Ivanjici, Bajnoj Bašti, Ljigu i Guci. Prateći program izložbi činili su: predavanja, promocije knjiga, koncerti i prikazivanje filmova.
Narodni muzej ima oko 15 000 predmeta. Novim akvizicijama i arheološkim iskopavanjima fondovi se uvećavaju za nekoliko desetina inventarskih jedinica godišnje.
U toku višegodišnjeg rada arheološkog odeljenja, formirane su zbirke predmeta iz praistorijskog (najznačajnija celina je inventar humki iz Atenice), antičkog i srednjovekovnog peroida (najznačajnije celine predstavljaju pokretni nalazi iz ranovizantijskog utvrđenja na Gradini na Jelici i crkve Vaznesenja Hristovog odnosno srednjovekovnog manastira Bororodice Gradacke u Čačku).

Odeljenje za istoriju čuva građu od XIV do XX veka. Ima zbirke: oružja, uniformi, vojne opreme, zastava, odlikovanja, novca, knjiga i neknjižnog materijala, arhivske građe, fotografija, realija i dr. Pored predmeta članova vladarskih porodica Obrenović i Karađorđević u muzeju se čuvaju predmeti mnogih znamenitih Srba koji su rođenjem ili delatnošću vezani za čačanski kraj.

Odeljenje za istoriju umetnosti ima zbirku likovnih dela od XVIII do XX veka i zbirku primenjene umetnosti. Za istoriju grada posebno je značajan deo riznice crkve Vaznesenja Hristovog u Čačku.

Odeljenje za etnologiju raspolaže velikim fondom objekata materijalne kulture nastalim u seoskim i gradskim naseljima u čačanskom kraju tokom XIX i XX veka. Najpoznatija je zbirka pokucstva i zbirka tekstila.

Narodni muzej ima u svom sastavu biblioteku probrane literature: oko 8.000 knjiga i preko 500 naslova domacih i stranih casopisa sa oko 9 000 svezaka.
Muzej od 1969. godine izdaje svoj casopis ''Zbornik radova Narodnog muzeja''. Objavljuje priloge iz istorije cacanskog kraja i Zapadne Srbije. U seriji posebnih izdanja objavljeno je nekoliko monografskih dela i knjiga grade. Pregled pojedinih celina u zbirkama muzeja sadrže katalozi tematskih izložbi.

Konak gospodara Jovana Obrenovića podignut je 1835. godine. Sagradili su ga majstori "gioge". Nadziratelj gradnje bio je Josif Dobrović. Počeo je da se gradi u martu, a bio je završen već u septembru 1835, kada je Jovan Obenović nabavljao stakla za prozore i alke za vrata i dolape. Jednospratna građevina, pravougaone osnove, ima iznad ulaza na jugoistočnoj strani, izmedu dva prozora, naslikan grb generala Joavana Obrenovića, komandanta Moravsko-podrinjske vojne komande. Pretpostavlja se da je grb radio Uroš Knežević. Ima, međutim, indicija da je autor grba Janko Mihailović Moler, živopisac iz Negrišora (Dragacevo). U prizemlju je podrum sa zasebnim ulazom i hol uz koga drveno stepenište vodi na sprat. Konak pripada orijentalno-balkanskoj arhitekturi karakterističnoj za prvi period vlade kneza Miloša.
Porodicu kneževog brata prvi je posetio "u dvorcu novom" oktobra 1835. baron Avgust fon Herder. U isto vreme prota Janko Mihailović-Moler radio je "šalukatre" i završavao oslate molerske radove "jošt da oboji troja vrata". Gospodar Jovan Obrenović kratko je živeo u svom konaku. Sa ostalim članovima vladarske porodice otišao je 1842. i više se nije vraćao u Čačak. Posle toga u konaku je bilo smešteno Okružno naćelstvo, žandarmerijska četa i školska poliklinika. Od 1953. u njemu je stalna postavka Narodnog muzeja.

Radno vreme:

Svakim radnim danom, osim ponedeljka od 09.00 do 17.00 časova; subotom i nedeljom od 90.00 do 13.00; ponedeljkom muzej ne radi.

Cara Dušana 1, 32000 Čačak, tel: 032/222 169, tel/fax: 032/349 317

Za sve informacije možete nas kontaktirati i putem e-mail adrese: camuzej@sbb.co.yu